Što jesti i piti ljeti?

LJETO!

autor posta: Višnja Gašparić

Obzirom na moju makrobiotičku prošlost često me vježbači na prijelazu godišnjih doba pitaju: „Kako bi se sada trebali hraniti“? Kako bi informacije bile dostupne većem broju ljudi, odlučila sam ih uobličiti u post i objaviti. Pa krenimo ususret najtoplijem godišnjem dobu uz kratak uvod i poneki koristan savjet …

Prema kineskoj teoriji o pet energetskih transformacija, ljeto je period kojeg simbolizira element/ priroda vatre. To je doba godine kada je energija najpokretljivija, najaktivnija i kreće se u svim smjerovima (plamen vatre!). Kraće rečeno – energija je na svom vrhuncu. U nama se naša unutrašnja vatra, manifestira kroz potrebu da želimo više biti vani, družiti se, putovati, kretati i općenito biti aktivniji.

Radost je emocija koja prati ovo godišnje doba pa se uglavnom osjećamo (barem bi se trebali) optimistično i imamo povećanu seksualnu želju. Često puta pod utjecajem te energije pretjeramo, pa se ne znamo zaustaviti sa druženjima, preskačemo obroke, jedemo usputne „grickalice“ i pokušavamo odmor ugurati u zgusnuti raspored. Ukratko – raspršimo se! Kako bi se uklopili u prirodne energetske tokove i događaje potrebno je prilagoditi se uvjetima koji nas okružuju. Na taj način ćemo biti u skladu s prirodom i imat ćemo osjećaj podrške i harmonije. Budući da svaku energiju podržavamo (ili narušavamo) onime što jedemo, bilo bi dobro da vidimo što ne bi trebali, odnosno što bi trebali jesti da podržimo našu energiju vatre.

Gori vatraaaa!

Često uz ljetna druženja ide popularno roštiljanje gdje konzumiramo jako začinjenu, masnu hranu koju zalijevamo sa većim količinama alkohola, uz slatke deserte i sladolede. Od mamurluka se spašavamo uz velike količine kave i naravno cigaretu. Tako dolazi do pregrijavanja želuca što za posljedicu ima glavobolju, loš zadah, krvarenje desni, napade gladi, konstipaciju i mučninu. Ljeti često pijemo ledene napitke koji rashlađuju probavne sokove što sprječava apsorpciju hranjivih sastojaka. To za posljedicu ima lošu probavu, plinove, napuhavanje, pospanost nakon jela, slabost, umor, pad imuniteta, proljev… Isto vrijedi i za konzumiranje sladoleda.

Uravnotežena vatra

Za kuharice koje ne vole provoditi puno vremena u kuhinji, ljeto je idealno godišnje doba jer se sva jela pripremaju brzo i kratko. Tržnice nude bogat izbor voća i povrća uz pregršt hranjivih sastojaka. Ljetna prehrana trebala bi biti najlakša u usporedbi s drugim godišnjim dobima – što se tiče sastojaka, ali i količine pojedene hrane. Ljeti je dobro jesti češće, manje obroke i svakako počinjati dan sa obrokom kako ne bi došlo do naglog pada tlaka ili kolapsa organizma tijekom jako vrućih dana. Za izrazito vrućih dana idealan obrok može biti samo salata ili hladna juha, no krenimo redom:

VOĆE: Sirovo voće i voćne salate odličan su način da se osvježimo i zasladimo. Idealan su desert za tople dane kojima u tijelo unosimo i dodatnu tekućinu. Na raspolaganju nam je brojno sezonsko voće – lubenice, dinje, breskve, jagode, marelice kao i južno voće – kiwi, ananas, banane, kokos (bolje ih je konzumirati samo tokom ljeta jer izrazito hlade organizam). Razne vrste frapea sa mlijekom od žitarica i voćem mogu biti osvježavajući i hranjiv doručak ili međuobrok.

POVRĆE: Jela sa sirovim povrćem osvježavaju nas i daju dodatnu količinu vitamina i minerala. Ljetno povrće sadrži dosta vode te služi kao dodatni izvor tekućine (krastavci, zelena salata, rajčica, paprika, tikvice…). U prehranu uključite puno zelenog lisnatog povrća – sve što ima tendenciju da raste gore i na sve strane (vatra!) i što je po okusu gorko (rikula, radič, raštika). Lišće od mrkve ne bacajte, već ga nasjeckanog ubacite u juhu. Vaš krvožilni sustav bit će vam zahvalan!

HLADNE SALATE OD ŽITARICA: Kuhane i ohlađene žitarice ili tjestenina u kombinaciji s ljetnim povrćem i zakiseljene octom ili limunom te začinjene, idealan su obrok tokom vrućeg ljetnog dana. Pripremajte kukuruz i sve što je od kukuruza (kukuruzni gris, mladi kukuruz, zrna kukuruza…), budući je to žitarica koja najviše hladi organizam.

JUHE: Ljeti češće pripremajte hladne juhe kiselkastog okusa (manje slane u odnosu na zimske juhe) s dodatkom krastavca, tikvice, tofua. Juhama ponekad dodajte par kapi đumbirovog soka kako bi potaknuli probavnu vatru.

PROTEINI: Tofu (poznatiji kao sir od soje) hladi organizam. Ljeti možete pripremiti osvježavajući namaz od tofua s dodatkom svježeg začinskog bilja, maslina, kapara i limunovog soka.

Perad i sve vrste ptica, predstavljaju energiju vatre. Tokom ljeta najprikladnije je vrijeme za koristiti ih u prehrani.

Crvena leća je tipična mahunarka – predstavnik ljeta. Kratko se kuha, crvene je boje, lagana i ukusna!

NAPITCI: Vjerovali ili ne, voda sobne temperature idealan je ljetni napitak! Nezašećereni napitci više će nas osvježiti od onih sa dodanim zaslađivačima. Osvježavajući su i mlaki čajevi gorkastog okusa u kombinaciji s limunom – zeleni čaj, čaj od mente, kukicha. Ako pijemo ogromne količine tekućine – ispiremo minerale iz tijela. Ako pijemo ledena pića – umjesto da organizam ugrijemo, mi gasimo ono što bi trebali „zapaliti“.

I JOŠ PAR SAVJETA ZA KRAJ …

1. Što se tiče samog načina priprema hrane – hranu tijekom ljeta najčešće pržite (da bi zadržali intenzitet energije vatre) i kuhajte (da ne bi otišli u ekstrem). Ražnjići od povrća su super i fino se daju napraviti na tavici na vrućem ulju! Povrće po ljeti kuhajte vrlo kratko i neka bude malo hrskavo.

2. Ljeti upotrebljavajte lakša ulja: maslinovo, suncokretovo hladno prešano i kukuruzno.

3. Hodajte bosi, krećite se, vježbajte. Napravite pozdrav suncu kako bi razgibali cijelu kralježnicu.

Budite aktivni i iz-znojite se!

Zahvaljujemo na korisnim informacijama autorici posta: Višnji Gašparić 🙂