Što vježbati … i KAKO?

Često se može naići na pitanje “Koje vježbe su dobre za kralježnicu?” (ili neki drugi dio tijela), “Što moram vježbati da bi se rješi(o)la bolova u donjem dijelu leđa?” i slično.

Veći naglasak se stavlja na same vježbe, na njihove specifičnosti za određeni dio tijela, na broj ponavljanja itd., a manji na stvarne potrebe pojedinca.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

Potpuno vježbanje

Tijelo je cjelina i kao takvo ga treba tretirati. Najbolje vježbe su one koje utječu na čitavo tijelo. Može se, prema potrebi, pri svakom vježbanju staviti veći naglasak na određeni dio tijela, no opet u takvim kombinacijama da je cijelo tijelo aktivno. Recimo da nas boli vrat i htjeli bismo specifične vježbe za njega. No, boljke u vratu mogu biti samo posljedica…dijelovi tijela nisu samostalne cjeline, sami ih takvima činimo nekorištenjem. U tom slučaju ga je korisno „ucjeloviti“ prikladnim vježbanjem.

Potpuno vježbanje uključuje i izbor određene metode u pojedinom životnom razdoblju koja nam je korisna – ne podrazumijeva se da će tijekom cijelog života ostati ista.

Vježbanje treba biti prilagođeno potrebama pojedine osobe da bi joj koristilo, a za to percepcija onog koji vodi vježbanje treba biti dovoljno izoštrena da uoči što je trenutno korisno za pojedinca.

Učinak vježbanja

Osim toga, vježbanje ne bi osobu trebalo činiti ovisnim o voditelju i njegovoj percepciji, već izoštriti njenu svijest o vlastitom tijelu i povećati prisutnost u njemu na način da ga osjeća ne samo tokom vježbanja, već da se ispravan položaj i način kretanja može sve više primijeniti i u svakodnevnom životu.

To znači da sve može postati vježba – hodanje, stajanje, sjedenje,vožnja u autu – ono što sve te akcije čini vježbom korisnom za nas je odluka da budemo u tim trenucima svjesni svog tijela, držanja, položaja, disanja, misli …ukratko, da budemo prisutni.

Kako izabrati ?

Ono što nam može pomoći u odluci koja metoda kretanja / vježbanja nam najviše odgovara je praćenje kako pojedini pristup djeluje na nas.

Uživanje u vježbanju, pobuđeni interes i volja za kretanjem definitivno imaju prednost pred mehaničkim odrađivanjem vježbi (a daju i veći učinak).

Veća živost, osjećaj radosti, stabilnosti i lakoće također su bolji pokazatelj od nezadovoljstva, raspršenosti i osjećaja težine.

Dati priliku

Često se dešava da, kada pokušamo nešto vježbati i osjetiti svoje tijelo, otkrijemo koliko smo nepokretni ili koliko nas “sve boli”, pa ubrzo i odustanemo. Za očekivati je da osjećamo nelagodu uslijed nepokretnosti i boli ako smo se čitav život jako malo kretali, ili uopće nismo.

Tada je potrebna upornost, volja i redovitost u vježbanju kako bi si dali šansu za promjenu i kako bi se mogli početi upoznavati sa metodom vježbanja koju smo izabrali.

U svom ritmu

Isto tako je potrebno zaboraviti na perfekcionizam – očekivanje kako ćemo odmah moći napraviti ono što smo vidjeli od drugog, kao i pokušaje uspoređivanja s drugima da bismo se osjećali bolje (ili gore).

Dobar ritam vježbanja, koliko god sporo izgledao, neusporedivo je efikasniji od preforsiranja u želji da odmah sve napravimo idealno, i odmah zatim brzog odustajanja.

U kontekstu svega navedenog, uz onaj “što” u naslovu stoji i veliki “kako”…

Tekst napisala: Marijana Radić

Izaberite program zavisno od Vaših trenutnih potreba, želja, zdravstvenog stanja i voditelja koji rade po tim princima:

Joga početna /Vježbe za kralježnicu, Jogalates, Tai chi, Aerobic, Kineziterapija, Chair fitness, Sensual Dance, Orijentalni trbušni ples…
Specijalizirani programi: Prenatal vježbe za trudnice, Postnatal vježbe poslije porođaja, Vježbe za Mame i Bebe, Family yoga za djecu i roditelje